Vijesti

Psihologija: Kako želje utječu na našu prosudbu


Naš sustav nagrađivanja utječe na prosuđivanje

Oni koji sami odlučuju o sebi, drugima ili određenim situacijama obično misle da je situacija jasna. Osnova za prosudbu ili presudu nije napravljena samo uz pomoć našeg uma, relevantnih informacija i našeg iskustva. Njemački tim istraživača nedavno je u studiji metabolizma otkrio da naše osobne sklonosti i mozak nagradni sustav masovno utječu na našu prosudbu.

Mnoge su naše kritike obojene po vlastitim željama. Stalno smo u opasnosti da ćemo donijeti iskrivljenu presudu, a da toga nismo svjesni. To su prepoznali istraživači iz Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma u Kelnu. Bili su u stanju dokumentovati kako sistem nagrađivanja u mozgu koristi vlastitu želju za donošenjem prosudbi, posebno u složenim i konfuznim situacijama. Rezultati studije nedavno su objavljeni u časopisu "The Journal of Neurosciene".

Jesmo li skloni prikladnijoj istini?

"U složenim, konfuznim situacijama rizikujemo da izobličimo presudu čim preferiramo jedan zaključak pred drugim", objašnjava naučnik za metabolizam Bojana Kuzmanović u saopćenju za javnost o rezultatima studije. Naše željno razmišljanje moglo bi utjecati na našu prosudbu.

Kako su istraživači došli do ove presude?

Učesnici studije trebaju za određene negativne događaje procijeniti koliko je visok rizik da se nešto negativno dogodi drugim ljudima i koliko je visok rizik da postanu žrtva određenog negativnog događaja. Nakon toga, ispitanici su dobili stvarne statistike o činjenicama i opet im je bilo dopušteno da daju procjenu koliko je vjerovatno da bi i oni mogli biti pogođeni. Tokom ankete zabilježena je moždana aktivnost učesnika pomoću magnetne rezonancije (MRI).

Mislimo li da su stvari lijepe?

Kao što navode istraživači, većina sudionika promijenila je svoje procjene ako je stvarni rizik bio manji od onog što su procijenili. Suprotno tome, veći rizici su zapravo manje uzeti u obzir za presudu. "Zanemarivanjem neugodnih informacija izbjegavamo prijetnje zaključcima", poručio je Kuzmanović. Istraživač navodi kao primer savezne statistike o srčanim udarima. Mnogi sudionici ocijenili su rizik od srčanog udara manje od prosječnog rizika jer su vjerovali da imaju posebno zdrav način života.

Sistem nagrađivanja umanjuje prosudbu

Pomoću MRI mjerenja, istraživački tim uspio je dokazati da uljepšana procjena činjenice uključuje mozak, koja inače snažno reagira na nagrade poput hrane ili novca. Nagradni centar nije bio integriran samo u proces prosudbe, već je utjecao i na ostala područja mozga koja su bila uključena u zaključak, tvrde istraživači. "Što je ovaj negativni utjecaj bio jači, to su jače presude sudionika studije bile određene njihovim željama", rezimira istraživački tim.

Razmišljanje pomaže - sve dok nema negativnih posljedica

Naučnici su stoga mogli dokazati da naše želje i sklonosti utječu na našu prosudbu, a da mi to nismo ni shvatili. "Mi možemo imati koristi od ovog ugodnog samopojačavajućeg efekta sve dok naše presude nemaju ozbiljne posljedice", naglašava direktor studije Marc Tittgemeyer. Međutim, kad donosimo važne odluke, trebamo biti svjesni da naše sklonosti mogu iskriviti sliku. Ovdje bi strategija za povećanje objektivnosti mogla pomoći, kaže Tittgemeyer.

Da li metabolički poremećaji dovode do pristranosti presude?

Tim vjeruje da je moguće i da metaboličke bolesti imaju utjecaja na prosudbu. "Ako se homeostatske mreže promijene bolestima, to bi moglo utjecati i na područja mozga ovisna o nagradi i, na primjer, dovesti do impulzivnijeg ponašanja", pišu istraživači. Max Planck tim bi želio istražiti ovaj aspekt u daljnjoj studiji. (vb)

Podaci o autoru i izvoru


Video: Srđan Roje: Manifestiranje kroz čakre 12 (Januar 2022).