Vijesti

Alergije kod djece povećavaju rizik od mentalnih bolesti


Duševne bolesti: Osjetljivost na bolest razvija se već u djetinjstvu

Novo istraživanje pokazalo je da povećana dječja alergija povećava rizik od mentalnih i hroničnih upalnih bolesti u odrasloj dobi. Novi nalazi su dodatna potvrda higijenske hipoteze.

Alergije su značajno porasle

"Takozvana higijenska hipoteza, koja se naziva i poljoprivredna ili, rjeđe, hipoteza o džungli, temelji se na promatranju kako su se alergije ili atopijske bolesti značajno povećale u industrijaliziranim zemljama u posljednjih nekoliko desetljeća, a posebno među stanovnicima gradova", kaže portal "Alergijska informativna služba" ". Na osnovu ove hipoteze, grupa švicarskih istraživača sada je ispitala podatke skoro 5000 ljudi i otkrila da traumatizirana djeca i djeca s više alergija u odraslih vjerovatnije pate od kroničnih upalnih bolesti i psiholoških oštećenja.

Imuni sistem se formira u detinjstvu

Ljudski imuni sistem formira se u djetinjstvu: takozvana higijenska hipoteza pruža dobro promišljenu perspektivu, navodi se u saopćenju Sveučilišta u Cirihu (UZH).

Ova hipoteza upućuje na to da su bolja higijena, promjene u poljoprivredi i urbanizacija rezultirali da naš imunološki sustav dođe u kontakt s nekim mikrobovima rjeđe ili tek kasnije u životu.

Negativne posljedice ovog razvoja smatraju se porastom hroničnih upalnih bolesti, alergija i mentalnih bolesti, poput depresije.

Neke od ovih pretpostavki već su potvrđene u studijama. Švicarski istraživači otkrili su da život na farmi štiti od alergija.

Švedski naučnici otkrili su da kućni ljubimci smanjuju rizik od alergija kod djece.

I američka studija pokazala je da kućna prašina štiti gradsku djecu od alergija.

Pet različitih grupa

Naučnici sa Univerziteta u Cirihu i Lozani pregledali su sada epidemiološke podatke kohorte od gotovo 5000 ljudi rođenih sredinom 20. vijeka na osnovu higijenske hipoteze.

Usredotočili su se na slučajnost alergija, virusnih i bakterijskih bolesti kao i psihosocijalni stres u djetinjstvu.

Iz ranih obrazaca bolesti, istraživači su identificirali pet različitih grupa koje su okarakterizirali korištenjem bioloških markera (bijela krvna zrnca, markeri upale) te u daljnjem koraku povezanom s kroničnim upalnim bolestima i mentalnim poremećajima u odrasloj dobi.

Rezultati studije nedavno su objavljeni u časopisu "BMC Medicina".

Glavna grupa, koju je činilo skoro 60 posto ispitanih ljudi, imala je neprimjetan, "neutralni" imunološki sistem. Opterećenje njenog djetinjstva bilo je relativno malo.

To je još više tačno za drugu najveću grupu s preko 20 posto ljudi: pokazivao je posebno elastičan, "otporni" imuni sistem.

Čak su se i simptomi tipičnih i u to vrijeme neizbježnih dječjih bolesti poput ospica, zaušnjaka ili rubeole očitovali znatno manje u ovoj skupini nego u neutralnoj skupini.

Uporna grupa ima tri manje grupe: U „atopijskoj“ grupi (7 posto) se dogodilo nekoliko alergijskih bolesti.

Otprilike jednako velika „mješovita“ grupa (oko 9 posto) bila su karakterizirana pojedinačnim alergijskim bolestima - poput alergija na lijekove - kao i bakterijskim i kožnim osipom povezanim s dječjim bolestima poput škrlatne groznice, kukavice ili rubeole.

Najmanju od pet grupa (oko 5 posto) činile su osobe koje su u dječjoj dobi bile traumatizirane. Bili su podložniji alergijskim bolestima, ali su relativno otporno reagirali na tipične virusne dječje bolesti.

Potvrđena hipoteza o higijeni

Prema komunikaciji sa univerziteta, komparativne analize pokazale su da su neutralne i otpornije skupine češće zastupljene u starijim dobnim skupinama nego u mlađim.

Međutim, za atopijsku skupinu važilo je suprotno: to se povećalo u mlađim dobnim skupinama.

"Naša studija time potvrđuje higijensku hipotezu," kaže prva autorica Vladeta Ajdačić-Gross iz UZH, „ali istovremeno prelazi to“.

Jer razlike među skupinama očitovale su se i u kasnijem zdravlju.

Prema tim podacima, ljudi koji pripadaju otpornoj grupi bili su bolje zaštićeni ne samo od kroničnih upalnih bolesti već i od psiholoških tegoba u odrasloj dobi.

S druge strane, oni koji su pripadali atopiji ili mješovitoj grupi kasnije su bili izloženi povećanom riziku od bolesti - i na somatskom i na psihološkom području.

Traumatizirana skupina pokazala je i veću podložnost mentalnim bolestima u odrasloj dobi i - ali samo među ženama - veći rizik od kroničnih upalnih bolesti.

"Rezultati pokazuju da imunološki sistem funkcionira poput prebacivanja između somatskih i psiholoških procesa", kazala je Ajdačić-Gross.

"Pomažu nam da shvatimo zašto su mnogi ljudi bez psihosocijalnih prioriteta zatečeni u psihološkim žalbama i zašto, obrnuto, traumatizirani ljudi imaju tendenciju prema hroničnim upalnim bolestima." (Oglas)

Podaci o autoru i izvoru


Video: KAKO SE OSLOBODITI ALERGIJE - Prof. dr Zorica Plavšić (Decembar 2021).