Srce

Novi flaster za srce jača srce nakon infarkta


Za mrlje tkiva kažu da poboljšavaju kontraktilnost nakon srčanog udara

Oko 200.000 ljudi u Njemačkoj svake godine pretrpi srčani udar. Zahvaljujući najnovijoj tehnologiji, oko tri četvrtine svih pogođenih sada preživi takav napad. Međutim, u većini slučajeva ostaju oštećena područja koja trajno oslabljuju srce. Novorazvijeni flaster za srce sada kaže da poboljšava izlječenje nakon srčanog udara.

Njemački istraživački tim trenutno razvija vrstu gipsa za srce koji bi trebao poboljšati snagu kontrakcije srca nakon srčanog udara. To je tkivo sačinjeno od srčanih mišićnih stanica koje se hirurškim zahvatom prišije na površinu srca, raste i formira novo srčano tkivo. Na taj se način sprečavaju zatajenje srca nakon infarkta. Novi flaster za srce trebao bi biti predstavljen 7. maja 2019. na konferenciji za novinare 125. godišnje konferencije Njemačkog društva za internu medicinu (DGIM) u Wiesbadenu.

Zašto je srcu potreban flaster nakon infarkta?

Kardiovaskularne bolesti godinama su na vrhu liste uzroka smrti. Više od trećine svih ljudi u Njemačkoj umire od srčanih bolesti. Srčani udar je jedna od najopasnijih kardiovaskularnih bolesti. Zahvaljujući dobroj hitnoj njezi, oko tri četvrtine obolelih preživi srčani udar, ali srčani mišić često ostaje trajno oštećen. Otprilike četvrtina obolelih razvija hronični zastoj srca nakon srčanog udara. Novi flaster tkiva za srce može suzbiti ovaj razvoj.

Krpa za zastoj srca

„Mnogi pacijenti u Njemačkoj pate od takozvanog zatajenja srca (zatajenja srca)“, objašnjava profesorica Dr. med. Claus F. Vogelmeier, predsjednik kongresa ovogodišnje DGIM konferencije, u saopćenju za javnost o novom zakrpu srca. Zašivena traka tkiva sa sobom donosi tri prednosti: s jedne strane, nijedna ćelija se ne bi isprala, što značajno povećava efikasnost, s druge strane ne bi bilo srčanih aritmija, i, osim toga, kontrakciona snaga novog tkiva može se testirati pre implantacije.

High-tech gipsa za srce

Kako kažu ljekari, flaster je u razvoju već 25 godina. Prvo, ćelije srčanog mišića moraju se laboratorijski uzgajati iz matičnih ćelija. Oni su prethodno uzgajani na kolagenu ili fibrinu da bi formirali flaster srčanog mišića. Tehnički se ovi flasteri nazivaju "inženjersko srčano tkivo" (EHT). Tijekom operacije one se zatim prišije na površinu srca, od tada izraste i formira novo srčano tkivo. Druga je mogućnost ubrizgavanje srčanih ćelija direktno u mišić. Ovo je manje složeno od operacije, ali i manje efikasno u poređenju. Postoji i rizik od srčane aritmije nakon injekcije.

Već uspješno testirano na životinjama

Kako izvještavaju stručnjaci DGIM-a, i ubrizgavanje srčanih mišićnih stanica i primjena srčanih flastera već su uspješno testirani na različitim životinjskim vrstama. „U nekim slučajevima se mogu otkriti impresivne količine novog tkiva srčanog mišića“, objašnjava profesorica Dr. Thomas Eschenhagen, direktor Instituta za eksperimentalnu medicinu pri Univerzitetskom medicinskom centru Hamburg-Eppendorf.

Nisu poznate nuspojave

Osim gore spomenutih srčanih aritmija, koje su se javljale samo tijekom injekcija, do danas nisu poznate nuspojave. Međutim, podaci iz dugoročnog kursa još uvijek nedostaju. Ipak, istraživači su uvjereni da će zakrpa biti dostupna u doglednoj budućnosti. Već sljedeće godine prvi će se kardiovaskularni flasteri testirati na ljudskim pacijentima s teškim zatajenjem srca koji bi inače ovisili o donorevom srcu. (vb)

Podaci o autoru i izvoru



Video: Spas za srce, pluća i nervozu: Drevni recept koji štiti vaše zdravlje! (Oktobar 2021).